Specijaliteti

Pretraga sajta

Traži kafanu po imenu

kafana je ekstra hrana je dobra jedino smo jednom probali...u Gurmanova tajna

Pre 22 godine iy Nisa sam dobila na poklon stihove pesme...u Kazandžijsko sokače

Nažalost, ne mogu na napišem puno toga lepog o ovom...u Srpska Brvnara

Najbolja jagnjetina u gradu, uz Bovinovu tamjaniku -...u Mali podrum

Odlicna atmosfera. prava kafanska! i konobar je legenda....u Tri fenjera

Zanimljivosti

Narodna skupština zaseda u mehani

Narodna skupština zaseda u mehani

Još 1522. godine Turci su u jednoj zgradi na Dorćolu otvorili kafanu i u njoj služili kafu. Beograd je kafanu imao pre Pariza, Beča, Londona i ostalih evropskih prestonica. Za kafanskim stolom spremani su pučevi, rušile su se vlasti, stvarale države, donosili zakoni, sklapali poslovi od...

kompletan tekst

Literatura

Niški boem

AVDA ZEKIĆ, čuveni niški boem i pijanac, rođen početkom tridesetih godina dvadesetog veka u Nišu, u naselju Čair. Po zanimanju je bio moler, ali je često znao da zapostavi taj posao zbog kafančenja. Iako je voleo da mnogo vremena provodi u kafani i pije sa svakim ko bi bio voljan da mu to piće i...

kompletan tekst

Zanimljivosti

Beli špricer, Put vina, i Sokače ljubavi

25.11.2011.
Beli špricer, Put vina, i Sokače ljubavi

Mile Kojčić (foto: Politika)

Kada uđete u „Baćicu” prvo vas dočeka sokak Beli špricer, pa Put vina, a onda naiđete na Sokače ljubavi. U njima možete da nađete komšiju, a neko, bogami, i svoju zalutalu ženu. Dešava se. Bivalo je da po nekoliko njih zaluta ovim sokacima. Nego muževi se plaše da ih traže – šeretski će Slobodan Radojević Danče iz Svilajnca dok nam objašnjava nazive sokaka u ovom vikend naselju. Tu su i sokak Sveti Trifun, Bela Rada, Svilen konac i Jugoslovenska.

Ovih sedam sokaka nastalo je pre više od tri decenije na mestu na kome se nekada nalazio grad Svilajnac. Naselje „Baćica” prostire se na stotinak hektara, a sokaci na polovini tog prostora. U njima slobodno vreme provode penzionisani trgovci, profesori, privatnici... Ovi prvi imaju, kako sami rekoše kolibe i vikendice, a ovi bogatiji prave vile sa velelepnim ogradama, savremenom rasvetom, popločanim dvorištima.

Sokak Beli špricer nazvao sam tako, jer su me iz njega uvek pozivali na istoimeno piće, Put vina vodi u prelepe vinograde, u Sokačetu ljubavi žive ženskaroši, koji uvek imaju poneku damu, Sveti Trifun sam krstio zbog zapisa posvećenog ovom svecu. Sokak Bela Rada dobio je ime po pseudonimu pevačice koja ima u njemu ogromnu vikendicu, a Svilen konac poneo je ime zbog Nikole krojača, koji dugmad ušiva takvom vrstom konca. Jugoslovenska je dobila ime zbog toga što u njoj živi puno nacionalnosti poput Hrvata, Albanaca, Vlaha, Bugara, a imamo i Eru iz Užica – dodaje Danče, trgovac u penziji, koji je ne samo imenovao sokake, već i napravio putokaze do njih.

Njegov komšija u Sokačetu ljubavi Mile Kojčić, penzionisani radnik svilajnačke Elektrane, hvali se da su još pre tri decenije u naselje „doveli” vodu i struju i to podzemno da ne bi mogli da im je kradu. Već duže vreme razmišljaju da registruju sokake u opštini i da ih asfaltiraju, ali, kako kaže, niko ne sme da zagrize. Od asfaltiranja neće odustati da prašina ne bi padala na njihove vinograde.

Najbolje se živi u Sokaku ljubavi. Imam kolibu u pravom smislu te reči, ali sam zadovoljan. Optužuju me da se sokak zove po meni, jer sam udovac. Ko prvi put dođe u moj sokak ima neke asocijacije, ali nije tako. To je put prijateljstva – vragolasto će Mile.

Pečenje rakije

Pera, majstor za rakiju (foto: Politika)

Odustajem od komentara naziva ovog sokaka – ubacuje se u razgovor Pera Milošević, Miletov prvi komšija.

Jedva dočekavši da promeni temu, Mile je počeo da hvali Peru jer zahvaljujući njemu više ne gaze blato, kroz koje nije moglo da se prođe ni u čizmama. Objašnjava nam da je Pera petnaestak godina bio predsednik komisije za poljske puteve i da su svake godine bacali oko 3.000 kubika kamena da bi utabali put.

Jeste. A sad se samo mučim. Pečem rakiju evo već više od nedelju dana. Imam šljivar od 120 sadnica. Nabrao sam više od 1.500 kilograma šljiva od kojih ću da napravim 300 kilograma ljute rakije. Biće i za druženja i za prodaju. Ove godine sam imao i mnogo lubenica, pa sam poklanjao, jabuke su se savile od roda, imam paprike, orahe, vinograd. Ne treba mi ništa, jer sve mogu da kupam, ali volim da radim – opet će Pera.

Put vina

Slobodan Radojević, na „Putu vina“

A onda sa našim sagovornicima krenusmo kod Nikole Pantića, koji je sa 72 godine najstariji meštanin ovog zanimljivog naselja. On je 20 godina izrađivao odela „po meri”, a sada uživa u penzionerskim danima na terasi okupanoj nesvakidašnjim oktobarskim suncem sa koje se pruža panorama Svilajnca.

Od opštine Svilajnac dobio sam počasno pismo „velikog građanina” kao stari krojački vuk. Nagradili su me, kako piše u pismu, za svakodnevno dobro raspoloženje, radost u poslu koji sam obavljao, za vlasništvo velikog broja prijatelja, uvek ispruženu ruku i osmeh za radost življenja. Srećan sam što sam nastavio zanatsku lozu koju su započeli moj pokojni deda Nikola, abadžija, i pokojni otac Đorđe, opančar. I što sa mojim prijateljima uživam u ovom kutku prirode – kaže Nikola.

Ogrnuti plaštom topline prijateljstva i gostoprimstva, noseći sa sobom zaturene uspomene ovih dragih ljudi i sonatu migoljeće jeseni, ostavismo naše sagovornike u njihovom, gotovo vanvremenskom naselju. Omeđeni vremenom, dozvolismo sutonu da nesvakidašnji dan rastoči u kap prolaznosti. Odlazimo zadovoljni zbog saznanja da samo ljubavlju nedorečen život sa prokletstvom samoće umire.

Originalni putokazi

U ovom naselju putokazi su prekriveni patinom prohujalih vremena. Danče je to postigao tako što ih je napravio od hrastovine, nazive sokaka utisnuo takozvanom rotofrezom, potom ih nagoreo, a onda premazao sandolinom. A da drvo ne bi istrulelo od kiša, putokazi su prekriveni pocinkovanim limom.

Gostuju i pevači

Meštani naselja rekoše nam da su kod pevačice Bele Rade, čije je pravo ime Radmila Stojanović i koja živi u Nemačkoj, često gostovali Lepa Lukić, Kodić, Kordić i ostali poznati pevači.

Zorica Gligorijević

Link ka izvoru obrazovanja