Specijaliteti
Pretraga sajta
kafana je ekstra hrana je dobra jedino smo jednom probali...u Gurmanova tajna
Pre 22 godine iy Nisa sam dobila na poklon stihove pesme...u Kazandžijsko sokače
Nažalost, ne mogu na napišem puno toga lepog o ovom...u Srpska Brvnara
Najbolja jagnjetina u gradu, uz Bovinovu tamjaniku -...u Mali podrum
Odlicna atmosfera. prava kafanska! i konobar je legenda....u Tri fenjera
Zanimljivosti
Gde nestadoše boemi
Istorija beogradske boemije posle Prvog svetskog rata vezuje se prvenstveno za Skadarliju. Decenijama kasnije ona je i dalje omiljeno stecište modernih boema, ali odavno više nema čuvenih glumaca i pesnika čije je ime neraskidivo vezano za nju. Danas pravih boema više nema, a duh boemije...
Literatura
Kafanski život u Nišu
Kafa! Na! – govorila bi majka stavljajući kafu za trežnjenje pred mog pijanog oca, koji je upravo stigao iz kafane, gde misteriozno nije popio nijednu kafu. To me uvek čudilo, jer kao dete nisam shvatao da se nešto zove upravo po tome čega nema: Dom zdravlja je pun bolesnih, Ministarstvo...
Kafanske priče
Vrhovna komanda za boeme i noćobdije
Kako li se desi, da prvi put, njeno veličanstvo kafana otvori svoje grotlo i iz njega kuljaju mlazovi bezgraničnih emocija koji obuhvate čitavo telo potencijalne žrtve, i u svojim nedrima žrtvu zadrže sve dok ne ostavi ovozemaljski život?
Anegdote o srpskim piscima
Po povratku iz kafana, Danilo Jokanović je svojoj ženi prepričavao dogodovštine o srpskim piscima, a ona je sve to beležila. Tako su od zaborava sačuvane ove anegdote.
Kafana „Orač“
U Paliluli, nekadašnjem predgrađu Beograda koje je obilovalo ćor-sokacima, prizemnim kućercima na čijim se krovovima baškarila „čuvarkuća“, sa prostranim dvorištima zasađenim kukuruzima i raznim voćem, postojale su nekada nekoliko poznatih kafana u koje su navraćali književnici, profesori, glumci i novinari.
Hodočašće u svesvejednost
Zašto pijem?
Pre svega za mene piće nije navika, već svakodnevna svečanost!
Nojeva barka – Kafane u Kladovu (I deo)
Prvi u nizu tekstova o kafanskoj istoriji Kladova.
Stanovništvu „kladovske Suzijane“, tvrđave u ataru kladovskog naselja Korbovo, itekako je bilo svojstveno podizanje i korišćenje gostionica.
Još Herodot navodi kako je na putu dugom 13.500 stadija tj. 90 dana hoda između Sarda i Suze postojalo 111 konaka i isto toliko gostionica.
Kafanska govornica
Čim bi Gole Crevce, Ivko Pihtija i Đora Škembić prozborili, kafana „Lepi izgled” preobrazila bi se u veliko uvo koje upija svaku reč. Kao i kišnog dana pre petnaestak godina, kada je trio četrdesetogodišnjaka iz komšiluka evocirao dogodovštine od prethodne noći. „Lepi izgled” je postao amfiteatar boemskog fakulteta. „Dekani” su zborili. – Tol’ko sam se sinoć napio – poče Gole – da me konobar izbacio. Pođoh kući, kad...
U kafani „Lipa” Isidor Bajić komponovao „Srpkinju”
Dobila je ime po velikoj lipi koja se nalazi u dvorištu, ali i zato što je ovo drvo kod Slovena simbol sreće. Na ovom mestu mogli su se sresti znameniti ljudi našeg grada.
Vedri i sumorni dani „Niške Atine“
Zanimljiva i veselo-tužna priča o poznatom i popularnom ugostiteljskom objektu
Kafanska balada
U jednom od onih turskih sokaka, sa kaldrmom koja i treznog čoveka tera da tetura, stoji kafana. Crna rupa u životima generacija iza nas, i svakako moje mesto nemira. Šupa zapravo, koja čuči u svakom od nas, ali se samo 2 vrste ljudi i ćudi odvaže da njena vrata otvore. Ja lično, po rečima bližnjih, pripadam jednoj vrsti tih "kafanskih sviraca", iako sebe nikada nisam uvrstio bilo gde. Ranije sam se propet na prste kao mladi petao borio protiv generalizacija nas...
Uzdasi za bećarom
Za profesorom niške gimnazije uzdisale niške ubavice. Stevan Sremac je u većem delu svog života bio boem. Veoma lako i dobro uspevao je da uskladi profesuru i boemiju, pa mu je kafana služila kao mesto za odmor, ali i kao bogati izvor za početak rada na nekom od književnih dela.