Specijaliteti
Pretraga sajta
kafana je ekstra hrana je dobra jedino smo jednom probali...u Gurmanova tajna
Pre 22 godine iy Nisa sam dobila na poklon stihove pesme...u Kazandžijsko sokače
Nažalost, ne mogu na napišem puno toga lepog o ovom...u Srpska Brvnara
Najbolja jagnjetina u gradu, uz Bovinovu tamjaniku -...u Mali podrum
Odlicna atmosfera. prava kafanska! i konobar je legenda....u Tri fenjera
Zanimljivosti
Kafana kao spas
Janku Veselinoviću, kako piše Golubović u „Mehanama i kafanama starog Beograda“, a kako je sam Veselinović poverio prijateljima jedne večeri u „Tri šešira“ kafana je spasla život. Jedne kišne večeri, trula greda, koja je držala krov nad pesnikovim krevetom, srušila se...
Literatura
Poslednje boemsko utočište u Beogradu
„Znak pitanja“ je za mnoge umetnike sam život. Mihajlović, koji preko trideset godina predstavlja njen živi inventar, tvrdi da slikari u toj kafani pričaju o umetnosti, razmenjuju iskustva, sklapaju poslove, organizuju izložbe, i da im u njenoj izmaglici najčešće dolazi stvaralačka...
Literatura
Prva peščana plaža u Beogradu dobila ime po kafani
Spoj prošlosti i sadašnjosti na novobeogradskoj strani
Jednom davno, pre osamdesetak godina, kada je reka Sava još bila bistra, a sa leve, novobeogradske strane bio je pesak i ništa više, nekako je bilo prirodno da baš tu osvanu plaže.
Na delu između Brankovog i Starog savskog mosta nikla je plaža „Nica“, gde je spas od velikih vrućina nalazilo na stotine Beograđana i njihovih gostiju.
Šepurenje
Sve je počelo kada su Danci tridesetih godina prošlog veka, preko Crnog mora i Dunava, u grad stigli brodom „Sithaven“ i započeli nasipanje novog dela grada. U to, nešto romantičnije vreme, na mestu današnjeg restorana „Ušće“, postojala je kafana „Nica“ po kojoj je i prva peščana plaža u gradu dobila ime.
Plaža je, inače, imala ljuljaške, ringišpil, kao i kabine za presvlačenje. Momci su se tada u modernim kupaćim kostimima „tarzankama” i „maratonkama" šepurili pred gradskim frajlama, a dečaci su do mraka igrali žmurke i šuge. Najhrabriji, uprkos zabranama, skakali su sa tek izgrađenih delova mosta pravo u reku.
Muške kupaće gaćice zakopčavale su se dugmićima, koji su znali da iznevere pri izlasku iz vode, a Beograđanke su se odlučivale za šareno štampano platno. Uglavnom su pokrivale veći deo svog tela, a one smelije u donjem delu kupaćeg imale su nešto nalik suknjici.
apsolvirano 24.01.2012.









